Rodjeni pod istim nebom

13.00 

Emotivni roman o sudbini dvoje mladih ljudi koji su zaljubljeni, ali cija je ljubav zabranjena. Dijeli ih mnogo jer poticu iz razlicitih svjetova, medjutim ono sto ih najvise razdvaja je vjera. Suoceni su sa bijesom, igrama, mrznjom onih najblizih. Uprkos tome vjeruju da mogu protiv svega jer se vole. Medjutim nekad ljubav nije dovoljna, bilo je potrebno nesto vise. To nesto oni nisu imali, cak iako su rodjeni u pravo vrijeme, pod istim nebom.

Kažu da islam i hrišćanstvo nigdje nisu povezani kao u Istanbulu, pitam

se hoće li tako biti i ovog puta?

SKU: 002-1 Category:

Description

Isjčci iz romana:

1.

Zatvorih vrata od kupatila i naslonih se uz njih. Duboko izdahnuh od svega što me je snašlo. Trebalo mi je da se umijem, lako je bilo očistiti prljavštinu s lica, ali kao da je počela da se kupi u meni. Odjednom, sve mi je nešto djelovalo odvratno. Čitavo kupatilo mermernih pločica, svijetlobraonnamještaja s ogromnim prozorom s kojeg se mogao vidjeti cijeli vrt. Izgledala mi je odvratno vila u koju sam počela da živim i posluga koja nosi crno-bijelu odjeću, i njegov drug Ates na čijoj majici piše Roling Stones, i sva njegova rodbina s tim lažnim ili iskrenim osmjehom. Bila sam sebična i željela sam Mehmeta za sebe, međutim bojala sam se odgovora na pitanje: Hoćemo li ikada živjeti sami?

2.

Vjeruješ li da ćemo se opet nekad sresti?
Vjerujem.
Osjećam kao da te poznajem cijelog života, Milice…
Zaljubljena sam u tebe, Mehmete.
Koliko?
Mnogo.
I ja u tebe.
Oči su mu bile jednako lijepe, kroz godine je ostario, ali nije izgubio ono u šta sam se zaljubila tada. Nije ni izbrisao tu tugu iz očiju, ali je svakako djelovao srećnije i zadovoljni- je životom. Nije slutio da će me sresti kada se okrene, nisam ni ja slutila da će to biti on. Ni Plaža, ni Pogledi u tami, ni ta tajanstvena Crnogorka nisu me natjerali da mu se približim. Mislila sam o nečem drugom, nazvavši to sudbinom.
„Izvinite, Vaše jelo je spremno”, obrati mi se konobar.
Mehmet je i dalje bio zatečen, baš kao i ja. Nisam mogla da se suzdržim, a da ne otvorim kavez bijesnih suza, sreli smo se samo kasno. Kasno da gradimo sreću.
Nisam htjela da kažem ništa, nije ni on rekao. Stao je ispred mene i posmatrao me.
Kada sam te pozvala, rekli su birali ste nepostojeći broj.

Kada krenem sada, ne zaustavljaj me. Ostavi da budem nepostojeća.

Okrenula sam se i pozdravila s njim. U dubini duše otkinula i onu poslednju nit koja me za njega vezuje. To je bila ona crna noć, koja mi je i dala, ali i oduzela nešto.

3.

Sanjam… Da sam srećna i da je svaka moja želja ispunjena. Moja porodica je došla da me posjeti i svi zajedno ručamo. Pored mene sjedi čovjek kojeg volim, a ispred nas dvije naše porodice nasmijano prepričavaju životna iskustva. Srećni smo svi. Oko mog vrata stoji krst i ja se još uvijek zovem Milica

4.
Oh, Milice, ljubavi moja… Nikada neću prestati da te volim, nikada neću prestati da se borim… Jer ništa me ne čini srećnim kao buđenje pored tebe… Kako pjesma kaže: Ako svemu dolazi kraj, neka bude kada tebe nema. Ako svemu dolazi kraj, ne ostavljaj me ovdje. Svako se dijete skupilo u meni i otišlo, Sad sam između prošlosti i zaborava, Nisi tu dok te samo trebam, Javi se, nemoj tako, ne ostavljaj nas ovdje… Emre Aydin Mehmete, ljubavi moja..Ne dozvoli da nas rastave. Zakleo si se da ćeš da braniš našu ljubav, brani je do kraja, ljubavi moja. Milice, obećala si da nećeš odustati, nemoj da me izdaš. Kunem se puno sam pričao, 108 Okrenuo sam se i znam, nisam ništa rekao. Volim te Volim te Zauvijek Zauvijek.

Reviews

There are no reviews yet.

Be the first to review “Rodjeni pod istim nebom”

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *